Zavod za geologiju

Predstojnica
Dr. sc. Koraljka Bakrač, dipl. ing. geol.
Tel. 385 1 6160 710
      385 1 6160 782
E-mail: koraljka.bakrac@hgi-cgs.hr

Temelj za upoznavanje geološke građe nekog područja čini geološka karta koja grafički prikazuje litostratigrafske i tektonske odnose u terenu na topografskoj podlozi. U današnje vrijeme geološka karta predstavlja multidisciplinarni znanstveno-stručni proizvod koji nastaje prikupljanjem terenskih podataka i njihovom obradom u kabinetu. Izrada geoloških karata je temeljna djelatnost Zavoda, a posebice se ističe Osnovna geološka karta RH 1:50.000, koja se izvodi u kontinuitetu. Njezina izrada uključuje brojne specijalističke analize: paleontološke, sedimentološke, stratigrafske, mineraloške, petrografske, tektonske, geomorfološke i dr. Prikupljeni terenski podatci i rezultati kabinetskih analiza, pohranjuju se u odgovarajućim bazama podataka, a završni proizvod čini grafički prikaz dobivenih podataka – geološka karta u mjerilu 1:50.000.

Stratigrafska istraživanja temelj su za izradu litostratigrafskih (formacijskih) karata, koje se standardno izrađuju pri Zavodu za geologiju. Na odabranim slijedovima stijena se nakon stratimetrijskog snimanja geoloških stupova izdvajaju litostratigrafske jedinice, koje su temelj i za izradu Osnovne geološke karte RH M 1:50.000. Stratigrafska istraživanja obuhvaćaju i korelaciju snimljenih slijedova naslaga, pri čemu se pojedine jedinice s različitih lokaliteta uspoređuju s ciljem određivanja njihovog relativnog položaja u prostoru i vremenu.

Paleontološka istraživanja se temelje na makrofosilima (uglavnom razne vrste školjkaša i puževa) i mikrofosilima (foraminifere, ostrakodi, vapnenačke alge, vapnenački i kremični fitoplankton, organski fitoplankton, spore i pelud).
Informacije proizašle iz paleontoloških istraživanja koriste se za odredbu starosti, lokalnu i regionalnu korelaciju naslaga,  pri analizi uvjeta taloženja, kao i za određivanje potencijalnosti nekog facijesa kao naftno-matične stijene u istraživanjima ugljikovodika za potrebe naftnih kompanija. Nezaobilazna su i pri boljem razumijevanju klimatskih promjena i u studijama  o okolišu.

U Zavodu za geologiju izvode se kompleksna mineraloška, petrološka i geokemijska istraživanja magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena. Pored terenskih istraživanja rade se standardne i specijalističke metode istraživanja. Standardne metode istraživanja uključuju mikrofiziografsku analizu mikroskopskih izbrusaka stijena i/ili minerala pomoću polarizacijskog mikroskopa, kemijsku analizu sadržaja makroelemenata, mikroelemenata i elemenata rijetkih zemalja. Specijalističke metode istraživanja obuhvaćaju: rendgensku difrakcijsku analizu, analizu stabilnih i nestabilnih izotopa i elektronsku mikroanalizu. Na temelju analitičkih podataka izvodi se intrepretacija dobivenih rezultata s ciljem rješavanja geoloških problema na stručnoj i znanstvenoj razini.

Sedimentološka istraživanja obuhvaćaju analizu mehanizama i uvjeta taloženja, teksturno-strukturne, petrološke, litofacijesne, biofacijesne, kemijske, biokemijske, paleontološke, litostratigrafske, paleogeografske te okolišne značajke sedimentnih stijena. Pješčani, pješčano-šljunkoviti, šljunkoviti, brečo-konglomeratni i karbonatni sedimenti predstavljaju glavne vodonosnike, te značajne kolektorske stijene nafte i plina. Nadalje, detaljnim sedimentološkim istraživanjima može se rekonstruirati geometrija sedimentnih tijela, što je osobito važno pri definiranju rezervi mineralnih sirovina.

Strukturno-geomorfološka istraživanja koncepcijski se zasnivaju na kompleksnom proučavanju reljefa odnosno na utvrđivanju veza najmlađih tektonskih pokreta i reljefa. Kako je reljef nastao kao posljedica geološke građe odnosno litološkog sastava i najmlađe tektonske aktivnosti njegovim se proučavanjem mogu dobiti značajni podatci o strukturnim odnosima, najmlađim tektonskim pokretima i geomorfološkim procesima temeljem kojih je moguće utvrditi recentni strukturni sklop.

Tektonska istraživanja uključuju terenska istraživanja, tj. strukturološka mjerenja dostupnih elemenata mehaničkih površina diskontinuiteta i orijentacija linernih i plikativnih elemenata te kabinetsku obradu prikupljenih podataka. Mjere se i definiraju rasjedne površine i sustavi pukotina te razni borani oblici, kod kojih se određuje tip bora, indeks boranosti, te njihova orijentacija i geneza. Rasjednim i pukotinskim sustavima, određuju se prostorni položaj i relativno kretanje te definira položaj prema okolnim strukturama. Stukturo-tektonskim terenskim radovima, među ostalim, utvrđuju se i duktilne značajke pojedinih stijena koje izgrađuju neko područje. Svi ti elementi razvrstavaju se po pripadnosti pojedinim deformacijskim događajima. Strukturni oblici grupiraju se prema postanku u određenim deformacijskim fazama s ciljem određivanja njihove geneze, kao i vremenskog definiranja njihovog postanka.

Dio geokemijskih istraživanja usmjeren je na analizu fluvijalnih sedimenata (kako recentnih, tako i 'overbank-sedimenata'), tala, humusa, voda i stijena, na temelju čega se izrađuju karte raspodjele kemijskih elemenata u uzorkovanim medijima unutar pojedinih drenažnih bazena.

Podaci proizašli iz istraživanja unose se u bazu podataka, te obrađuju u GIS-u (Programski paket ARCInfo, ARCView, Spatialanalyst, Geostaitstics). Informatička obrada prvenstveno podrazumjeva standardizaciju svih segmenata predviđenih baza podataka, unos podataka u baze, obradu i informatičku pripremu te izradu digitalne litostratigrafske karte. Pritom valja naglasiti da digitalizacija i GIS obrada karte omogućuje njeno neprekidno nadopunjavanje podatcima novih istraživanja.

Sva navedena istraživanja vode k boljem razumijevanju temeljne geološke građe u svrhu optimalnog održivog gospodarenja mineralnim resursima, boljeg planiranja izvođenja gospodarskih objekata i aktivne zaštite čovjekovog okoliša. Tu djelatnost Zavod ostvaruje kroz temeljne znanstvene projekte, primjenjena istraživanja i razne međunarodne projekte.